Vajarstvo je umetnost oblikovanja trodimenzionalnih oblika u materijalima kao što su kamen, mermer, drvo, metal, glina, staklo, plastika i mnogi drugi. Vajarstvo, kao slikarstvo i arhitekturu ubrajamo u likovnu, ali i u plastičnu ili prostornu umetnost, jer vajar umetnički oblikuje prostor. Vajarstvo je predmet koji se izučava u Školi primenjenih umetnosti.

– Na svim obrazovnim profilima zastupljeno je vajarstvo, tokom prve dve godine školovanja. Radi se sa glinom i gipsom. U prvoj godini akcenat je na elemntima portreta, dok se u drugoj godini baziramo na ljudskoj figuri – kaže profesor Miloš Popović.

Vajarstvo je jedan od najfinijih oblika likovne umetnosti poznate čoveku, imalo je glavnu ulogu u evoluciji zapadne kulture. Njegova istorija i stilski razvoj je zapravo razvoj same zapadne umetnosti. Ono je ključni pokazatelj kulturnih dostignuća klasične antike, i imalo je važan uticaj na razvoj renesanse u Italiji.

– Većina skulptura ima čisto estetski odnosno umetnički cilj. Kada trodimenzionalni objekat – skulptura, pored umetničkog poseduje i upotrebni aspekt, možemo je nazvati skulpturom samo ukoliko je umetnički aspekt predominantan, a kada su upotrebni i umetnički aspekt balansirani, naziva se funkcionalnom skulpturom, a kako umetnički aspekt prepušta više mesta upotrebnom, vajarstvo postaje dizajn – istile Zoran, koji je tajne vajarsta naučio kao učenik Škole primenjenih umetnosti.

Da bi se napravile skulputre, na časovima praktične nastave se koriste sledeći materijal i opremu, glina, gips, žice i armatura, alat za oblikovanje gline, alat za oštrenje i posude.

– Najviše koristimo glinu, zemlju ili ilovaču. Glina se oblikuje rukama i dodatnim alatkama i sa njom započinju svoj vajarski izraz predistorijski i primitivni narodi, kao i deca, ali i sami vajari koji pravljenjem glinenog modela, i uzimanjem gipsanog kalupa sa njega, izlivaju svoje skulpture u raznim materijalima, kao što su bronza, plastika – kaže Ana, učenica škole.

Prijemni ispit za upis u umetničku školu polaže se iz tri dela: crtanja, slikanja i vajanja. Organizuje se pre završnog ispita, koji je obavezan za sve buduće srednjoškolce. Svaki deo nosi po 160 bodova, što znači da svaki kandidat može da osvoji maksimalno 480 bodova.