U šabačkom kraju je ranije bila uobičajena pojava da se pale žetveni ostaci na njivama, suva trava i obala pored puteva, a neretko i suvo lišće, kao i smeće na obodima šuma. Zabluda je da će pepeo od žetvenih ostataka obogatiti zemljište za sledeću generaciju biljaka, napominju stručnjaci.
Prema podacima Poljoprivredne savetodavne stručne službe sabac, ove godine je manji broj onih koji pale strnjiku što je zakonom to zabranjeno, a kazne su milionske, napominje savetodavac PSS Šabac Jovan Sušić.
Poljoprivrednici iz šabačkih sela ne primenjuju na svojim njivama ovaj načim uništavanja žetvenih ostatka.
– Nikad ne palim, uglavnom koristim mehanizaciju i na kraju zaorem – ističe Dragan Marinković – poljoprivrednik iz Bogosavca
– Nisam imao priliku da u našem selu neko pali. To se ranije radilo, sada se uglavnom zaorava zemlja posle žetve – rekao je Dragoslav Kovačević, poljoprivredni proizvođač iz Bogosavca
Štetu od paljenja strnjike, obala i suve trave, nemoguće je iskazati u novcu. To je šteta koja je naneta zemljištu, uništena je njena plodnost, a sa druge strane ono što se zapali može se iskoristiti na druge načine.